Arhiva - 2007
|
29.11.2007. Promocija »Elizabetinske slike svijeta«U četvrtak, 29. studenog 2007., u Podrumskoj dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda predstavili smo knjigu Elizabetinska slika svijeta E. M. W. Tillyarda. O ovom utjecajnom, popularnom, a kasnije i prijepornom priručniku, koji prikazuje sustav vladajućih ideja, značenja i vrijednosti u doba Elizabete I., govorila je Vanja Polić s Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta, a o važnom i zanimljivom vremenu koje se naziva »elizabetinskim« te o izuzetnoj osobi koja ga je trajno obilježila i podarila mu ime govorio je povjesničar Dario Špelić. Nakon priče što ju je o jednoj od prvih engleskih prevoditeljica ispričala prevoditeljica Lara Hölbling Matković, prisutni su mogli kušati syllabub, bisket i pudding, slatkiše spravljene po izvornim elizabetinskim receptima. |
|
22.11.2007. Promocija »Kasiodorove slave«U četvrtak, 22. studenog 2007., u suradnji s Veleposlanstvom Kanade predstavili smo nagrađeni roman Kasiodorova slava kanadske autorice Monique LaRue. O romanu koji razmatra mjesto književnosti u 21. stoljeću i probleme s kojima se suočavaju profesori koji je predaju i studenti koji je studiraju vrlo nadahnuto i zanimljivo govorila je književna kritičarka Jadranka Pintarić, a zanimljivu i zabavnu priču o svom susretu s Monique LaRue i njezinom književnošću ispričala je Evaine Le Calvé Ivičević s Odsjeka za romanistiku Filozofskog fakulteta. Publika koja je ispunila dvoranu Hrvatsko-kanadskog akademskog društva mogla je čuti i intervju s Monique LaRue u izvedbi glumice Marice Vidušić. |
|
24.10.2007. Promocija likovne monografije »Poljan«
|
|
16.06.2007. Godišnja nagrada DHKP Lari Hölbling MatkovićNa redovitoj godišnjoj skupštini Društva hrvatskih književnih prevodilaca dodijeljene su ugledne Godišnje nagrade Društva za najbolje prijevode objavljene u protekloj godini. Godišnja nagrada Društva za najbolji prijevod esejistike dodijeljena je Lari Hölbling Matković za prijevod knjige Elizabetinska slika svijeta poznatoga britanskog šekspirologa E. M. W. Tillyarda, objavljen u našem nizu Putokazi. Čestitamo! |
|
25.05.2007. »Od izvornika do prijevoda«, 1. godišnja izložba prijevoda DHKP
|
|
16.04.2007. Predstavljanje u Knjižnici Vladimira NazoraIzložbom naslovnica i knjiga u novouređenoj dvorani Knjižnice Vladimira Nazora u Ilici 312 započelo je višednevno predstavljanje ArTresorovih izdanja korisnicima knjižnice u Kustošiji i susjednim zagrebačkim četvrtima. Korisnici mogu razgledati i prolistati knjige i tako se upoznati s izdavačkom produkcijom ArTresor naklade. Osnovnoškolci i učenici iz Gimnazije »Lucijan Vranjanin« koji su se u utorak okupili u dvorani Knjižnice, mogli su doznati što se sve krije iza »čudnih« naslova kao što su Edda, Lais ili Beowulf, tko su bili Mabinogiji te što je Hrvat Ivan Rattkay u 17. stoljeću tražio u Meksiku. »Od Apolona do Zeusa« bio je naziv razgovora posvećenog popularnom leksikonu Bogovi i junaci antičke mitologije, bez kojega svoje obrazovanje teško može zamisliti ijedan učenik ili student. Zanimljivim pričama o autoru Vojtechu Zamarovskom, o nastanku ove omiljene knjige te o antičkoj mitologiji kao temelju Zapadne civilizacije, Bogove i junake antičke mitologije predstavio je urednik i prevoditelj knjige Predrag Jirsak. |
|
28.03.2007. Promocija knjige Petra Selema »Helena u Egiptu«
|
|
21.03.2007. Monique LaRue u Zagrebu i Rijeci
|
|
23.01.2007. Svečana promocija antologije poljskoga pjesništva »Gost u kući«
|
23.04.2013.
Svjetski dan knjige i autorskih prava 2013.
23.04.2013.
23.04.2013.
Knjiga tjedna: Bogovi i junaci antičkih mitova
05.03.2013.
300 + 100 = Dvije velike obljetnice
05.03.2013.
Knjiga tjedna
Bogovi i junaci antičkih mitova
I tako je Prometej, napokon, dobio slobodu. Postigao je to uz pomoć čovjeka i prkosnim strpljenjem kojim je podnosio svoje patnje. Pomirio se sa Zeusom, a pritom ništa nije izgubio od svoga ponosa, niti je iznevjerio i jedan od sebi postavljenih ciljeva. ... Da bi se ipak ispunila Zeusova zakletva da će Prometej zauvijek ostati prikovan uz stijenu, morao je na ruci nositi prsten, načinjen od svojih okova, u koji je bio ugrađen djelić kavkaske stijene. U počast Prometeju ljudi su počeli nositi prstenje s kamenom, a nose ga i danas, premda su podrijetlo toga običaja odavno zaboravili.











