Petar Guberina
Petar Guberina rođen je 1913. g. u Šibeniku, gdje je završio klasičnu gimnaziju. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu: francuski i latinski jezik (1935.). Doktorirao je na Sveučilištu Sorbonne u Parizu (1939.). Titulu doktora znanosti postigao je obranom disertacije »Valeur logique et valeur stilistique des propositions complexes«, što predstavlja temelj njegovih kasnijih istraživanja na području govorne komunikacije. Bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 1951. do 1983. Na Sveučilište u Zagrebu došao je kao profesor francuskog jezika i predstojnik Odsjeka za romanistiku (1951.–1965.). Osnovao je Institut za fonetiku (1954.), a potom i Odsjek za fonetiku (1965.), kojima je rukovodio do umirovljenja (1983.). Autor je verbotonalnog sistema (VTS) – originalne znanstvene teorije na području govorne komunikacije, i elektroakustičkih aparata SUVAG konstruiranih prema verbotonalnim spoznajama (1954.–1955.). Njegova istraživanja »lingvistike govora« dovode do revolucionarnog obrata u nastavi živih jezika (audiovizualna globalnostrukturalna metoda – AVGS), ali i u pristupu patologiji sluha i govora (verbotonalna metoda – VTM), a profesora Guberinu uvode u red vodećih svjetskih znanstvenika na području humanističkih i biomedicinskih znanosti. Za dopisnog člana HAZU izabran je 1955., a za redovnog 1963. godine. Godine 1961. utemeljio je Polikliniku (tada Centar) SUVAG. Zagrebački SUVAG, na čijem je čelu bio u cijelom razdoblju djelovanja, kao dugogodišnji direktor te znanstveni i stručni voditelj, postaje središnji svjetski centar za razvoj i primjenu verbotonalnog sistema. Petar Guberina umro je 2005. godine.
02.05.2012.
Predstavljanje knjige: Trubaduri
25.04.2012.
Noć knjige: Ljubavni dvoboj sa sretnim završetkom
20.04.2012.
19.04.2012.
17.04.2012.
Knjiga tjedna
Abadžić: Zagreb – skice za portret grada
Grad je mjesto u kojem živimo. Nemoguće je biti fotograf, a odoljeti iskušenjima koje grad pruža. To je izazov. To je mjesto gdje pulsira život, gdje otkrivate male životne priče, svoje priče. Grad traži da ga se otkrije. Želi da se otvorimo jedan drugom, da se prožmemo. Tada se može dogoditi dobra fotografija.
Stanko Abadžić



